Odavno je poznato da je karcinom dojke najčešća maligna bolest kod žena i vodeći uzrok smrti kod žena koje su obolele od malignih bolesti.

Faktori rizika  su dobro poznati a vezani su za reproduktivne faktore (rana menstruacija, neradjanje, kasni prvi porodjaj, nedojenje, kasna menopauza), pozitivnu porodičnu anamnezu, starost i ženski pol.

Takođe, ispituju se i brojni drugi faktori rizika a jedan od njih je povezanost koncentracije vitamina D i nastanka karcinoma dojke.

Veliki broj naučnika se bavio ovom temom i utvrdili su da osobe sa adkvatnom količinom vitamin D imaju značajno manji rizik za nastanak karcinom dojke.

Brojna istraživanja  koja su se bavila ovim pitanjem, a obuhvatila su više hiljada žena koje su bile u menopauzi su pokazala da vitamin D smanjuje rizik za nastanak karcinoma na taj način što smanjuje  razmnožavanje tumorskih ćelija.

Naučnici su zaključili da žene koje se nalaze u periodu menopauze kod kojih je postavljena dijagnoza karcinoma dojke, imaju nedostatak vitamina D kao i gojaznost  u većem procentu odnosu na žene istog životnog doba kod kojih karcinom dojke nije dijagnostikovan iz čega zaključujemo da su nedostatak vitamin D i gojaznost usko povezani sarizikom za nastanak karcinoma dojke.

Rezultati i mnogih drugih istraživanja širom sveta su potvrdila ovakve rezultate. Dakle, što su vrednosti vitamina D više to je manji rizik od karcicnoma dojke tako da kod onih sa najvišim vrednostima taj rizik je čak i 50% niži, i obrnuto, što su koncentracije niže rizik za karcinom dojke je veći.

Slična istraživanja su analizirala odnos koncentracije vitamin D sa drugim malignim bolestima i potvrdile slične rezultate kod bolesnika sa karcinomom žučne kese i kolorektalnim karcinomom.

 

Vitamin D između ostalog ima ulogu u regulaciji ćelijskog ciklusa u smislu blokiranja razmnožavanja ćelija.Vitamin D u organizmu nastaje direktnim izlaganjem sunčevom svetlošću,

vitamin D3 suplementima kao i hrani koja je bogata vitaminom D.

Hrana bogata vitaminom D je pre svega riba (tinjevina, losos, bakalar), riblje ulje, potom mlečni proizvodi, pečurke, cedjena pomorandža, cerealije i  žumance.

 

 

Ostavite odgovor