Fibroadenomi su dobroćudni čvrsti tumori koji su sačinjeni od dve vrste tkiva:
epitela (žlezdana komponenta) i strome (vezivno tkivo).

Ovi tumori su najčešći dobroćudni tumori i najčešće se javljaju
kod osoba mlađih od 30 godina, a veoma retko nastaju posle 40.g.

Fibroadenom

Ukoliko se dijagnostikuju u kasnijem životnom dobu, ili su se pojavili ranije tokom života i ostali nedijagnostikovani ili treba razmotriti da nisu u pitanju tumori druge prirode.
Klinički se ovi tumori prezentuju kao čvrste tumorske promene, bezbolne, lako pokretne, a tokom vremena registruje se promena veličine. Jasno su ograničeni, a mogu biti glatke površine ili lobulirani.
Tačan uzrok nastanka fibroadenoma nije poznat. Smatra se da hormoni, prvenstveno estrogeni, mogu imati ulogu u nastanku i rastu fibroadenoma. Utvrđeno je takođe, da je uzimanje oralnilh kontraceptiva pre 20.g. povezano sa povećanim rizikom od nastanka fibroadenoma.
Fibroadenomi mogu da rastu, posebno tokom trudnoće. Tokom menopauze se smanjuju i klasifikuju.
Postoje dva tipa fibroadenoma: jednostavni i složeni odnosno kompleksni. Jednostavni su uniformne, jednake građe u svakom delu tumora i ne povećavaju rizik od karcinoma dojke, dok su složeni polimorfni, nejednake građe, sarže cistične promene, nakupnine kalcijuma a povezani su sa povećanim rizikom od karcinoma dojke. Dakle, povećan je rizik od karcinoma dojke kod tih pacijentkinja a ne maligna transformacija fibroadenoma u karcinom.
Dijagnoza se dominatno postavlja na osnovu pregleda i UZ. Ukoliko je pacijentkinja starija od 40 godina ili ukoliko je dijagnoza nejasna treba uraditi i mamografiju. Dijagnoza se postavlja histopatološki a na osnovu iglene ili hirurške biopsije. Iglena biopsija se može uraditi tankom iglom (FNA fine needle aspiriration) ili biopsija širokom iglom (CNB-core needle biopsy). Definitivno lečenje je hirurško i savetuje se ako su tumori veći od 2 cm ili ako je dijagnoza nesigurna.