Bol u dojci kod žena, koji se može javiti u bilo kom periodu života, poznat je kao mastalgia.

Bol u dojci  ima najmanje 70% žena tokom života. U najvećem broju slučajeva reč je o bezazlenoj pojavi i najčešće ne zahteva terapiju dok samo oko 15% zahteva medikamentozni tretman.

Težina i lokalizacija bola variraju. Bol se može pojaviti u jednoj ili obe dojke ili u pazuhu.

Intenzitet bola varira od blagog do intenzivnog i tipično se opisuje kao pojačana osetljivost, oštar bol, bol u vidu žarenja odnosno napetosti u dojkama.

Hormonske promene zbog menstruacije, trudnoće, laktacije odnosno menopauze imaju značajnog udela u nastanku kao i karakteru bola u dojkama.
Bol u dojci se može pojaviti pre ili posle menopauze ali je najčešći kod mlađih žena u periodu premenopauze, dok još uvek postoji intenzivna hormonska aktivnost.
 
Uzroci bola u dojkama
Ciste u dojkama Bez obzira na veličinu ili oblik dojki, neke imaju veći rizik za nastanak različitih bolnih stanja. Povremeno u dojkama se mogu razviti promene na nivou kanalića ili same žlezde koje će rezultovati formiranjem cisti.Ciste su šupljine ispunjene tečnošću, koje mogu biti meke ili čvrste, sa ili bez bolova. Veličina cista varira tokom menstrualnog ciklusa, što ukazuje na njihovu hormonsku prirodu. Takođe, vrlo često iščezavaju kada nastupi menopauza.
Lekovi – takođe mogu biti  uzročnik bola u dojkama. Lekovi koji mogu da dovedu do ovog stanja su: Lečenje steriliteta, oralni kontraceptivi, primena estrogena i progesterona u postmenopauzi, preparati digitalisa, antidepresivi, methil dopa, spirinolakton, neki diuretici, anadrol, hlorpromazine, selektivni inhibitori serotonina. Osobe sa bolom u dojkama bi trebalo da porazgovaraju sa svojim lekarom ne bi li se isključila mogućnost da su lekovi potencijalni uzrok ovog stanja.
Operacije na dojkama Prethodne operacije na dojkama i formiranje ožiljka mogu takođe uzrokovati bol u dojkama.
Kostohondritis – je tip artritisa koji se javlja na mestu gde se rebra i grudna kost spajaju. Dok je ovo stanje nije vezano za samu dojku, žareći bol  u ovom predelu  može se poistovetiti sa bolom u dojci. Ovo stanje se javlja kod starijih i kod osoba sa poremećenim položajem tela.
Fibrocistična bolest dojke – Kod žene koje su u premenopauzi kao  i kod onih u periodu postmenopauze koje su na  supstitucionoj terapiji mogu da razviju promene na dojci u smislu čvrstih, osetljiviih i otečenih dojki koji nastaju zbog nagomilavanja i „zarobjavanja“tečnosti u dojkama. Ove promene su često praćene formiranjem cističnih promena u dojkama kao i promenama u vezivnom tkvi dojke te se ovo stanje naziva fibrocistična bolest dojke
Mastitis – predstavlja zapaljenje tkiva dojke koje se najčešće javlja tokom perioda laktacije kada su mlečni kanalići zapušeni. Ipak, ovo stanje se može javiti van perioda dojenja. Simptomi su povišena telesna temperatura, bolna osetljivost uz lokalno povišenu temperaturu, crvenilo i otok.
Neadekvatan grudnjak – Bol u dojci može biti uzrokovan usled neadekvatnog grudnjaka. Ukoliko je grudnjak previse stegnut ili  opusten on neadekvatno drži dojke, što može dovesti do bola u dojkama
Karcinom dojke Većina karcinoma dojke ne uzrokuje bol u dojkama. Ipak, iflamatorni karcinom dojke i neki tumori mogu dovesti do osećaja nelagodnosti u dojkama, napetosti pa i pojave bola. Ukoliko se postoji tvrdina u dojci, bol koji ne prolazi, sekrecija iz bradavice, simptomi infekcije koji dugo traju potrebno je posetiti lekara.
 
Bol u dojci se klasifikuje u dve osnovne kategorije: ciklični i neciklični.
Ciklični bol u dojci se opisuje kao bol koji je u korelaciji sa hormonskim promenama tokom menstrualnog ciklusa. Ovaj bol se obično pojavljuje ili pogoršava tokom dve nedelje pre same menstruacije. Ovaj tip bola je odgovoran za 75% tegoba koje su vezane za dojke. Ciklični bol u dojci se najčešće javlja od 20.-40.g.  Najčešće je lokalizovan  u gornjim spoljašnjim kvadrantima obe dojke kao i u predelu pazuha povremeno Žene koje iskuse ciklični bol u dojkama takođe navode fibrocistične promene koje uključuju tvrdine, zadebljanja i otekline u tkivu dojke. Sve navedene tegobe imaju tendencu da spontano iščeznu ili da im se smanji intenzitet po završetku menstruacije.
Neciklični bol za razliku od cikličnog bola uopšte nije vezan za menstruacioni ciklus. Ima tendencu da se javlja uglavnom kod postmenopauzalnih žena između 40. i 50.g  života. Ovaj tip bola u dojkama se često opisuje kao konstantni ili povremeni osećaj napetosti, žarenja i upale. Obično se javlja u u jednom kvadrantu dojke a mogao bi biti uzrokovan i povredom.
U najvećem broju slučajeva reč je o bezazlenoj pojavi. Ukoliko imate bolove u dojkama, savetuje se pregled nadležnog onkohirurga.
Posle razgovora i pregleda, ukoliko za tim ima potrebe, biće sprovedeno dalje ispitivanje (ultrazvuk, mamografija, ….).
Ublažavanje tegoba

Ukoliko se isključi oboljenje koje uzrokuje bol u dojkama sledeće mere i postupci mogu da ublaže tegobe:
-dijeta sa smanjenim unosom masti
-povećan unos voća i povrća
-smanjen unos alkohola, kofeina i nikotina
-fizička aktivnost
-promena kontraceptivnih preparata ukoliko su bolovi počeli posle početka primene ovih preparata
-lokalna primena alkoholnih obloga ili krema sa analgetskim svojstvima
-lokalna primena ulja od jagorčevine ili suncokreta
-primena hormonskih preparata posle konsultacije sa Vašim lekarom
-psihorelaksacija